{"id":62,"date":"2018-01-10T12:16:34","date_gmt":"2018-01-10T12:16:34","guid":{"rendered":"http:\/\/smsigkovacic.me\/?page_id=62"},"modified":"2018-01-14T19:37:06","modified_gmt":"2018-01-14T19:37:06","slug":"istorijat-2","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/smsigkovacic.me\/?page_id=62","title":{"rendered":"Istorijat"},"content":{"rendered":"

Tekst objavljen u \u0161kolskom listu ISKRA broj 54 povodom \u0160EZDESETOG RO\u0110ENDANA \u0160KOLE<\/strong><\/em><\/p>\n

“Po\u010detkom istorije op\u0161teg srednjeg i stru\u010dnog obrazovanja, po arhivskim zapisima, mo\u017ee se smatrati kraj 18. vijeka. U periodu mleta\u010dke vladavine rijetkost je postojanje srednje \u0161kole.Po zapisima najstarija je postojala 1790. godine i dr\u017eali su je fratri pri samostanu Svetog Antuna na italijanskom jeziku. Privatni pomorski – nauti\u010dki kursevi osnivani su tokom 19. vijeka od strane pomorskih kapetana gdje se posebno pominje Vicko \u0110ela\u010di\u0107 kao prvi svjetovni u\u010ditelj.U Novom je 1838. godine osnovan Nauti\u010dki te\u010daj.<\/p>\n

Srednja mje\u0161ovita \u0161kola \u201eIvan Goran Kova\u010di\u0107\u201c uspje\u0161no nastavlja tradiciju hercegnovskih srednjih \u0161kola koje su u ovom gradu nastajale tokom XIX i XX vijeka.
\nPrete\u010da ove \u0161kole je Srpska pomorska zakladna \u0161kola osnovana 1858. godine sa dva smjera: pomorskim i odsjekom za izu\u010davanje jezika. \u0160kola je radila u zgradi u naselju Srbina koju su kao zadu\u017ebinu \u0161koli namijenili novljanski dobrotvori Bo\u0161kovi\u0107, \u0110urovi\u0107 i Laketi\u0107. Zgrada je za potrebe \u0161kole pripremljena 1855.godine kao i Pravilnik o radu osnovne \u0161kole i Fondacione \u0161kole nautike i jezika. Zbog administrativnih problema i opstrukcija austrougarskih vlasti, \u0161kola je po\u010dela sa radom 1.februara 1858. godine sa nauti\u010dkim odsjekom, sa uspostavljanjem vlasti Dalmatinskog namjesni\u0161tva nad \u0161kolom. Uz pomo\u0107 Stjepana Mitrova Ljubi\u0161e kao zastupnika u Carskom vije\u0107u, donesen je novi Statut \u0161kole 1867.godine \u0161to je omogu\u0107ilo i otvaranje odsjeka za jezike: srpski, italijanski i njema\u010dki jezik, \u0161to se mo\u017ee uzeti kao po\u010detak rada turisti\u010dke \u0161kole. Za prvog upravitelja \u0161kole imenovan je Mato Mr\u0161a koji je bio i jedini nastavnik pomorskih predmeta, i uz dva u\u010ditelja vjeronauke (pravoslavnog i katoli\u010dkog), \u010dinio je nastavno osoblje \u0161kole. Nauti\u010dki odsjek je ukinut 1872. godine, kada je Mr\u0161a napustio \u0161kolu. Jezi\u010dki odsjek je radio neprekidno sve do po\u010detka Prvog svjetskog rata kada je ova ustanova koja je \u201eudarila temelje na\u0161oj pomorskoj pro\u0161losti, a odigrala i pionirsku ulogu u razvoju prosvjete i \u0161kolstva u na\u0161oj sredini\u201c (mr Du\u0161an Mandi\u0107), kona\u010dno prestala sa radom.
\nNi\u017ea privatna gimnazija osnovana je 1919. koja \u0107e 1922. godine ukazom Ministarstva prosvjete, biti pretvorena od privatne \u010detvororazredne \u0161kole u dr\u017eavnu \u010detvorogodi\u0161nju ni\u017eu srednju \u0161kolu.
\nZanatska \u0161kola osnovana je 1926.godine kao prete\u010da kasnije \u0160kole u\u010denika u privredi, odnosno, razli\u010ditih stru\u010dnih profila u razli\u010ditim podru\u010djima rada dana\u0161nje \u0161kole.
\n\u017denska zanatska \u0161kola osnovana je 1930. i radi do 1948.godine.
\n\"\"<\/a>Posebno mjesto u istoriji srednjih \u0161kola u Herceg Novom ima \u0160kola za umjetni\u010dke zanate osnovana 1948.godine i radila je do 1964. godine.
\nRealna (vi\u0161a) gimnazija je u Herceg Novom po\u010dela da radi 1953.godine kao samostalna \u0161kola, kada su otvoreni peti i \u0161esti razred sa upisanih 52 u\u010denika, u petom razredu 30, a \u0161estom 22 u\u010denika. Skup\u0161tina op\u0161tine Herceg Novi je na Sve\u010danoj sjednici Op\u0161tinskog vije\u0107a i Vije\u0107a radnih zajednica odr\u017eane povodom dvadesetogodi\u0161njice oslobo\u0111enja, 28.10.1964. godine, donijela Rje\u0161enje o nazivu Gimnazija \u201eIvan Goran Kova\u010di\u0107\u201c koje je stupilo na snagu objavljivanjem u SL SRCG, od 10.12.1964.godine.<\/p>\n

Od 1. septembra 1962, pri Gimnaziji kao istureno odjeljenje Ekonomske \u0161kole \u201eMirko Ve\u0161ovi\u0107\u201c iz Titograda, radi Ekonomska \u0161kola.
\n\u0160kola u\u010denika u privredi otvorena 1956. da bi, 1964. prerasla u Brodogra\u0111evno-metalsku \u0161kolu u Bijeloj, koja \u0107e poslije referenduma 1975. u\u0107i u sastav \u0160kolskog centra, da bi ovi obrazovni profili 1995. godine bili pripojeni Srednjoj \u0161koli \u201eMladost\u201c u Tivtu.
\nObjedinjavanjem Gimnazije, Ekonomske \u0161kole i \u0160kole u\u010denika u privredi (17.09.1971.godine), formiran je \u0160kolski centar \u201eIvan Goran Kova\u010di\u0107\u201c u kome su se obrazovali profili kadrova gimnazije, ekonomske \u0161kole, \u0161kole za VK radnike, ugostiteljsko – turisti\u010dke struke, trgova\u010dke \u0161kole i \u0161kole li\u010dnih usluga. Reformom obrazovanja iz 1976. ukida se gimnazija, da bi reformom iz 1991. bila ponovo vra\u0107ena.
\nPod nazivom Srednja \u0161kola \u201eIvan Goran Kova\u010di\u0107\u201c registrovana je 1991. godine, uvo\u0111enjem reforme i ukidanjem srednjeg usmjerenog obrazovanja.
\nNaziv Javna ustanova srednja \u0161kola \u201eIvan Goran Kova\u010di\u0107\u201c nosi od 17.03. 1993. godine. Kao J.U. Srednja mje\u0161ovita \u0161kola \u201eIvan Goran Kova\u010di\u0107\u201c registrovana je \u0161kolske 2004\/2005. godine, \u0161to je inicirano usvajanjem Zakona o obrazovanju i Zakona o gimnaziji i srednjim stru\u010dnim \u0161kolama.<\/p>\n

\"\"<\/a>\u0160kola je tokom svoje istorije promijenila vi\u0161e lokacija. Svoj rad zapo\u010dela je u staroj zadu\u017ebinskoj zgradi u Srbini, da bi zbog lo\u0161eg stanja objekta 1969. godine radila u zgradi nekada\u0161nje Umjetni\u010dke \u0161kole, i u Osnovnoj \u0161koli \u201eIlija Ki\u0161i\u0107\u201c u Zelenici. Najavljeno objedinjavanje \u0161kola, pove\u0107an broj u\u010denika i nastavnog osoblja, predstavljao je problem za grad, pa se 1970. godine pristupilo izgradnji dana\u0161nje zgrade \u0161kole po projektu ing.arh. Katarine \u0110ivovi\u0107. Nova \u0161kolska zgrada u kojoj se i danas odvija nastava je sagra\u0111ena 1971. godine, a sve\u010dano otvorena na svoj ro\u0111endan 21.03.1972. godine. Ukupna povr\u0161ina \u0161kolskog prostora je 5737 m2, dvori\u0161nog prostora i sportskog poligona 7643m2 i kapaciteta 1100 u\u010denika. \u0160kola je dogra\u0111ivana 1975. godine izgradnjom aneksa, a 1982. godine i sportskog poligona. Iako od tada nijesu izvo\u0111eni ve\u0107i gra\u0111evinski radovi, unutra\u0161nji prostor je tokom 42 godine njenog kori\u0161\u0107enja trpio razli\u010dite prenamjene. Tako je 2004. godine u okviru nekada\u0161nje \u0161kolske radionice otvoren moderni Turisti\u010dki trening centar \u010diju izgradnju je izme\u0111u ostalih pomogla Evropska agencija za rekonstrukciju, Ministarstvo prosvjete i rada, kao i Zavod za zapo\u0161ljavanje.<\/p>\n[pullquote-right]U holu \u0161kole, prilikom njenog sve\u010danog otvaranja narodni heroj Gligo Mandi\u0107 je otkrio bistu Ivana Gorana Kova\u010di\u0107a, rad vajara Vojina Baki\u0107a. U holu \u0161kole je i bista Ivanovog saborca, sa kojim je i poginuo 1943.godine dr Sima Milo\u0161evi\u0107a.[\/pullquote-right]\n

\u0160kola vodi svoj Ljetopis od 1971.godine, a \u0161kolski list \u201eIskra\u201c, \u010diji je prvi broj iza\u0161ao 21. marta 1974. (sa ovogodi\u0161njim – 54 broja), je djelo u\u010denika, a neki su stekli prva novinarska iskustva, objavili prve pjesme, crte\u017ee, fotografije, pri\u010de, eseje i druge radove. Od 1996. godine \u0160kola ima svoj grb \u010diji je autor Sr\u0111an Marlovi\u0107, tada u\u010denik III razreda gimnazije, danas poznati arhitekta.
\nOd osnivanja do danas, direktori \u0161kola su bili: Vuko Mandi\u0107 (1953-1960), Tomo Mirovi\u0107 (1959-1960), Nikola D\u017euovi\u0107 (od 1961-1994. sa kra\u0107im prekidima zbog obavljanja zna\u010dajnih dru\u0161tvenih funkcija: 1969 – 1971, odnosno 1982 – 1984), Slavica Ili\u0107 ( 1994 – 2000), Ranko \u010cabrilo (2000 – 2009.) i Momir Dragi\u0107evi\u0107, sada\u0161nji direktor koji je na du\u017enost stupio 2009. godine.
\n\u0160kola je u sistemu obrazovanja od osnivanja do danas prepoznata kao veoma uspje\u0161na. Mnogi njeni u\u010denici su postali znamenita imena, kako crnogorskog i regionalnog prostora, tako i svijeta u svim oblastima javnog \u017eivota: nauke, umjetnosti, kulture, sporta i politike. U\u010denici ove \u0161kole tokom njene istorije do danas,zavre\u0111ivali su najve\u0107a priznanja i nagrade na nacionalnim i me\u0111unarodnim takmi\u010denjima u razli\u010ditim oblastima znanja i sporta.U\u010denici ove \u0161kole upisuju \u017eeljene fakultete u na\u0161oj zemlji, regionu i \u0161irom svijeta i sa uspjehom ih zavr\u0161avaju. Od \u0161kolske 2000\/2001.godine tradicionalno se biraju u\u010denici generacije.
\n\u0160kola se uklju\u010dila u aktuelnu reformu \u0161kolstva \u0161kolske 2004\/05. godine uvode\u0107i pet novih obrazovnih programa: turisti\u010dki tehni\u010dar, konobar, kuvar, monter suve gradnje i frizer (dualno). \u0160kolske 2005\/06. reformom je obuhva\u0107en i smjer marketing i trgovina; \u0161kolske 2006\/07. godine gimnazija, a \u0161kolske 2007\/08. i smjer ekonomski tehni\u010dar. Od \u0161kolske 2009\/10. godine svi obrazovni profili su reformisani.<\/p>\n

\"\"<\/a>\u201eRad prosvjetnih radnika i prosvjetne ustanove vrednuje njihova sredina, ali na posredan i neposredan na\u010din i cijela javnost jedne dr\u017eave. Vrijednost nekog priznanja uvijek se mjeri dometom u\u010dinka onoga kome se dodjeljuje\u201c (mr Dragan Kujovi\u0107). Cijene\u0107i rezultate rada \u0160kole u vaspitno – obrazovnoj praksi i razvoju dru\u0161tvenih odnosa sredine, na predlog Sekretarijata za dru\u0161tvene djelatnosti i op\u0161te uprave op\u0161tine Herceg Novi Republi\u010dki sekretarijat za obrazovanje, kulturu i nauku je dodijelio \u0161koli Republi\u010dku nagradu \u201eOktoih\u201c za 1975. godinu kao izraz \u201edru\u0161tvenog priznanja za postigute rezultate od izuzetne vrijednosti u oblasti vaspitanja i obrazovanja\u201c.<\/p>\n

Njeguju\u0107i kroz vaspitno – obrazovni proces tekovine istorije svoje dr\u017eave, njenog naroda, antifa\u0161isti\u010dki duh, multikulturalnost, gra\u0111anska uvjerenja i toleranciju, \u0160kola je 1977. godine postala dobitnik Povelje za najbolju srednju \u0161kolu u Crnoj Gori od Organizacionog odbora \u201eJulske vatre mladih\u201c u Danilovgradu.
\nVrijedna pa\u017enje je i \u010dinjenica da su maturanti generacije 2007\/08 ove \u0161kole zajedno sa svojim vr\u0161njacima iz 30 evropskih gradova, ukupno njih 27 040, postigli Ginisov rekord u sinhronom plesu postavljenog 16.maja 2008.godine.
\nUzimaju\u0107i u obzir da je \u0160kola jedina ovog nivoa obrazovanja na podru\u010dju op\u0161tine Herceg Novi, kroz njen razvoj i strukturu obrazovnih profila mogu se pratiti i zahtjevi socijalnih partnera i lokalne zajednice za odre\u0111enim profilom kadrova s jedne strane, odnosno refleksija reformi obrazovnog sistema s druge strane. Zbog tih okolnosti \u0161kola se izdvaja u obrazovnom sistemu Crne Gore kao specifi\u010dna i najrazu\u0111enija \u0161to se ti\u010de podru\u010dja rada i zanimanja.<\/p>\n

\"\"<\/a>Kao specifi\u010dnost \u0160kole mo\u017ee se uzeti i \u010dinjenica da u Crnoj Gori imamo najdu\u017eu tradiciju u obrazovanju kadrova za zanimanje fizioterapeutski tehni\u010dar, kao i za zanimanja: turisti\u010dki, ugostiteljski i ekonomski tehni\u010dar. Uzimaju\u0107i u obzir da je Ni\u017ea realna gimnazija, osnovana u Herceg Novom 1919. godine, imamo i veoma dugu tradiciju realizacije op\u0161teg obrazovanja.
\nNa\u0161a \u0160kola je u kontinuitetu zasnovana na kvalitetnom obrazovno-vaspitnom radu, kroz proces stalnih promjena svih subjekata, a s ciljem razvoja i unapre\u0111enja osnovnih vje\u0161tina i kompetencija u\u010denika potrebnih za ispunjavanje zahtjeva modernog tr\u017ei\u0161ta rada. Unapre\u0111ivanjem organizacije rada, kori\u0161\u0107enjem raspolo\u017eivih ljudskih i materijalnih resursa, uz saradnju sa svim relevantnim \u010diniocima obrazovne prakse, obezbje\u0111ujemo prepoznatljivo mjesto \u0160kole u \u0161irem okru\u017eenju. Misija \u0160kole je i podizanje nivoa zainteresovanosti i motivacije u\u010denika, zaposlenih, roditelja i partnera, njihove anga\u017eovanosti i kreativnosti, a s ciljem ostvarivanja boljih postignu\u0107a u svim oblastima obrazovno-vaspitnog rada.
\n\"\"<\/a>Faktori od kojih zavisi funkcionisanje \u0161kole danas se mogu posmatrati kao interni i eksterni. Interni faktori funkcionisanja su materijalni uslovi, ljudski resursi i ostali. \u0160to se ti\u010de materijalno – tehni\u010dkih uslova, opremljenost kabineta u skladu je sa standardima ve\u0107ine predmetnih programa. \u0160kolska biblioteka u dovoljnoj mjeri raspola\u017ee sa odgovaraju\u0107om ud\u017ebeni\u010dkom i priru\u010dni\u010dkom literaturom. ICT oprema se konstantno odr\u017eava, uve\u0107ava , koristi za ve\u0107i proj predmeta i dostupna je sve ve\u0107em broju u\u010denika. \u0160kolski prostor je u potpunosti prilago\u0111en u\u010denicima sa smetnjama u razvoju. Spoljni prostor, dvori\u0161te i sportski poligon, su zadovoljavaju\u0107e ure\u0111eni, ali ne i potpuno bezbjedni zbog nepostojanja dvori\u0161ne ograde. Unutra\u0161nji \u0161kolski prostor zadovoljava estetske, informativne i saznajne kriterijume.<\/p>\n

\"\"<\/a>\u017delimo \u0161kolu savremenog tipa, po mjeri i \u017eelji u\u010denika, u ambijentu evropskih standarda, s obilje\u017ejima modernog obrazovno – informativnog centra, sa svim sadr\u017eajima potrebnim za efikasnu primjenu interaktivne nastave, u koju \u0107e u\u010denici sa zadovoljstvom dolaziti, kroz igru u\u010diti i iz nje izlaziti osposobljeni za samostalan profesionalni rad.
\nUz \u017eelju da \u0160kola posti\u017ee konstantno dobre rezultate u obrazovno – vaspitnoj praksi, da ni\u017ee uspjehe na svim poljima svog djelovanja, da se raduje novim priznanjima i nagradama, da unapre\u0111uje uslove svog rada po modernim standardima, da proslavlja svoje jubileje.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Tekst objavljen u \u0161kolskom listu ISKRA broj 54 povodom \u0160EZDESETOG RO\u0110ENDANA \u0160KOLE “Po\u010detkom istorije op\u0161teg srednjeg i stru\u010dnog obrazovanja, po...<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":2,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"footnotes":""},"class_list":["post-62","page","type-page","status-publish","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/smsigkovacic.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/62","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/smsigkovacic.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/smsigkovacic.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/smsigkovacic.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/smsigkovacic.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=62"}],"version-history":[{"count":12,"href":"https:\/\/smsigkovacic.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/62\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":597,"href":"https:\/\/smsigkovacic.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/62\/revisions\/597"}],"up":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/smsigkovacic.me\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/2"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/smsigkovacic.me\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=62"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}